PROMENE BIBLIJE

Da li u Bibliji postoji Trojstvo?

76 pitanja za razmišljanje:

  1. Gdje u Svetom pismu piše da je Bog trojstvo?
  2. Gdje se u Bibliji nalaze termini „Bog Sin“ ili „Bog Sveti Duh“?
  3. Da li je Isus pogriješio kad je izjavio da je Njegov Otac „jedini istiniti Bog“ (Jovan 17:3)?
  4. Zašto Bog u Prvom Uputu Dekaloga kaže „nemoj imati drugih bogova ispred mene“ (2. Mojsijeva 20:3) ako je Božanstvo zapravo množina tri boga?
  5. Da li je Isus bio saglasan sa objavom: „Čuj, Izraele: Gospod Bog naš, Gospod je jedini“ (5. Mojsijeva 6:4; uporedi sa Marko 12:28-34)?
  6. Da li je Isus pogrešno predstavio odnos između Njega i Boga kad je izjavio „Otac moj veći je od mene“ (Jovan 14:28)? Kako je moguće da je Otac veći među „su-jednakim“ članovima trojstva?
  7. Kako je apostol Pavle mogao izjaviti da je „Hristu poglavar Bog“ (1. Korinćanima 11:3) ako su oni ravnopravni članovi trojstva?
  8. Da li je apostol Pavle bio saglasan da postoji samo jedan Bog (Rimljanima 3:30)?
  9. Zašto Pavle pravi jedinstvenu razliku kad govori o „kralju vječnom, neraspadljivom, nevidljivom, jedinom premudrom Bogu“ (1. Timoteju 1:17), ako postoje tri su-vječna boga?
  10. Da li je apostol Pavle pogriješio izjavivši da „postoji jedan Bog Otac od koga je sve … i jedan Gospod, Isus Hrist, kroz koga je sve…“ (1. Korinćanima 8:6)?
  11. Da li je apostol Jakov možda vjerovao u više od jednog Boga (Jakov 2:19)?
  12. Zašto Juda pravi razliku između „jedinog Gospodara [Despotos na grčkom, gospodar ili vlasnik u apsolutnom smislu, onaj kojima ima potpunu jurisdikciju nad svime] Boga, i našeg Gospoda [grčki Kirios] Isusa Hrista“ (Juda 1:4)?
  13. Kako to da Pavle konstatuje da postoje „jedan Gospod [Isus]… i jedan Bog i Otac svih, koji je nad svima“ (Efescima 4:4-6), ako zapravo postoje tri su-jednaka boga?
  14. Da li je Bog pogrešno predstavio svog „su-jednakog“ i „su-vječnog kolegu“ iz „trojstva“ kad je objavio nakon Isusovog krštenja „Ovo je moj voljeni Sin“ (Matej 3:17)?
  15. Da li je Bog još jednom dezinformisao Isusove učenike o Njegovom stvarnom identitetu na Gori Preobraženja kad je ponovio „Ovo je moj voljeni Sin“ (Matej 17:5)?
  16. Da li je Petar pogrešno identifikovao Isusa kad je izjavio: „Ti si Hristos, Sin Boga živoga“ (Matej 16:13-17; uporedi sa Jovan 6:69) ili je dobio potvrdu da je to od Oca? Zašto nije prepoznao Isusa kao „drugo lice božanstva“?
  17. Zašto je Pavle u svojoj prvoj propovijedi, odmah posle obraćenja, „propovijedao Hrista, da je on Sin Božji“ (Djela 9:20)? Zar nije trebalo da kaže da je „član božanskog trojstva“?
  18. Da li je Marta pogriješila kad je priznala: „Ti si Hristos, Sin Božji, onaj koji treba da dođe na svijet“ (Jovan 11:27)?
  19. Zašto se optužba jevrejskih poglavara i sveštenika protiv Isusa zadržala samo u okviru Njegovog predstavljanja kao „Sina Božjeg“ i „Hrista / Mesije“ (Matej 26:63; Luka 22:67, 70; Jovan 19:7), ako je On ikada ičim sugerisao za sebe da je „bog“, „drugo lice božanstva“ i sl.?
  20. Da li je Filip pogrešno izložio jevanđelje etiopskom dvoraninu kad je ovaj na kraju iznio priznanje vjere: „Vjerujem da je Isus Hristos Sin Božji“ (Djela 8:37)?
  21. Zašto je Bog imao potrebu da Sinu daje „život po sebi“ (Jovan 5:26) ako je Sin zapravo „drugo su-vječno lice božanstva“ koji je to oduvijek imao?
  22. Kako to da su čak i demoni (pali anđeli) znali da je Isus „Sin Božji“ (Matej 8:29)? Zar su mogli biti dezinformisani oni koji su nekad prebivali u prisustvu Božjem?
  23. Ako je Bog „trojedini“ (3 u 1 i 1 u 3), da li to znači da je: i) samog sebe poslao na svijet; ii) umro da pomiri svijet sam sa sobom; iii) samog sebe uskrsnuo; iv) vaznio samog sebe na Nebo; v) moli se i posreduje sam pred sobom na Nebu; vi) da je jedini posrednik između čovjeka i samog sebe; vii) da je nevidljiv a ipak viđen; viii) da je svemoćni Bog ali ipak jačan od anđela; ix) da je sveznajući Bog ali da nije znao dan svog povratka; x) da je velik kao Njegov Otac ali da je Otac veći od Njega; xi) da je jednak sa Ocem ali On je ipak Otac; xii) da je Sin ali iste dobi kao Otac; xiii) da je Sin koji ima Oca i Bog koji nema Oca; xiv) da je rođeni Sin i nerođeni Bog; xv) da je zaista Bog i zaista čovjek; xvi) da je izašao sam od sebe; xvii) dao silu samom sebi; xviii) zahvaljivao samom sebi; xix) nosio svjedočanstvo sam sebi; xx) vratio se samom sebi; xxi) da sjedi s desne strane samom sebi; xxii) da je svoj vlastiti Otac i svoj vlastiti Sin; xxiii) da je napustio Nebo pa ipak bio tamo sve vrijeme…
  24. Zašto je Sin Božji nazvan „slikom (obličjem) nevidljivog Boga“ (Efescima 1:15; Jevrejima 1:3) ako je On zapravo još jedan su-vječni i su-jednaki ravnopravni bog?
  25. Zašto je Isus nazvan „provorođenim prije svakog stvaranja“ (Kološanima 1:15) ako je „su-vječni“ ravnopravni Bog zajedno sa Ocem i Svetim Duhom?
  26. Kako to da je Isus Hrist „jedinorođeni“ (monogenes = jedinac) od Oca (Jovan 1:14; 1:18; 3:16; 3:18; 1. Jovanova 4:9) ako je „su-vječni“ član trojstva?
  27. Kako i zašto Sin (Isus Hrist) uvijek i bez izuzetka prima autorizaciju od Oca i biva upućen ili naimenovan od Boga Oca (Jovan 5:22; Matej 28:18; Jovan 8:28, 42; Jevrejima 1:6, itd.) ako je i sam su-vječni i su-jednaki ravnopravni bog?
  28. Da li je Sveti Duh, ako je ravnopravni član božanskog Trojstva, zapravo Hristov Otac (Matej 1:18)?
  29. Zašto Jovan spominje samo Boga i Riječ kada govori o stvaranju (Jovan 1:1-3, 14)?
  30. Kako to da Pavle navodi samo dva božanska bića koja su bila uključena u stvaranje (Efescima 3:9; Kološanima 1:15-16; Jevrejima 1:1-2)?
  31. Zašto u Pavlovim, Petrovim i Jovanovim pismima uvijek stoji da blagodat i mir dolaze samo od Oca i Sina (Rimljanima 1:7; 1. Korinćanima 1:3; 2. Korinćanima 1:2; Galatima 1:3; Efescima 1:2; Filipljanima 1:2; Kološanima 1:2; 1. Solunjanima 1:1; 2. Solunjanima 1:2; 1. Timoteju 1:2; 2. Timoteju 1:2; Titu 1:4; Filimonu 1:3; 2. Petrova 1:2; 2. Jovanova 1:3)?
  32. Zašto je Isus potpuno izostavio Duha Svetoga kada je izjavio da vječni život zavisi o poznavanju Boga i Njega (Jovan 17:3)?
  33. Ko je i zbog čega krivotvorio tekst u 1. Jovanovoj 5:7, dionici poznatoj kao Comma Johanneum? Da li zbog podrške dogmi o trojstvu koja ne postoji u Svetom Pismu?
  34. Pošto je Petar na Pedesetnici, svega desetak dana posle poslednjih Hristovih uputa prije Njegovog uznesenja na Nebo (Matej 28:19-20; Djela 1:2-3), propovijedao da se „svako… krsti u ime Isusa Hrista“ (Djela 2:38), da li to znači da je već bio „zaboravio“ trojstvenu kršteničku formulu, da nije bilo validno njegovo nadahnuće pod kojim je propovijedao, ili da je ova formula u Matejevom jevanđelju krivotvorena u IV vijeku, baš kao i (naučno dokazano) Comma Johanneum (1. Jovanova 5:7)?
  35. Kako to da u Novom savezu ne postoji nijedan zabilježen primjer da je neko kršten „u ime Oca i Sina i Svetog Duha“, već samo u ime Isusa Hrista (Djela apostolska 2:38; Djela apostolska 8:12; Djela apostolska 8:16; Djela apostolska 10:48; Djela apostolska 19:5; Djela apostolska 22:16; Rimljanima 6:3; 1. Korinćanima 1:13 i Galatima 3:27)?
  36. Zašto Biblija nikad ne uči da volimo, obožavamo ili se molimo Duhu Svetom?
  37. Isus izjavljuje da je samo Sin vidio Oca (Jovan 6:46; Luka 10:22). Kako Sveti Duh može biti doslovno biće, a da nikada nije vidio Oca?
  38. Zašto je apostol Jovan izostavio Svetog Duha kada kaže da je „naša zajednica s Ocem i sa Sinom Njegovim Isusom Hristom“ (1. Jovanova 1:3)?
  39. Kako to da Biblija govori samo o prestolima Oca i Sina, a presto Svetog Duha nikad ne pominje?
  40. Zašto Otac nikada nije razgovarao sa Svetim Duhom?
  41. Zašto Isus nikada nije razgovarao sa Svetim Duhom?
  42. Zašto Sveti Duh nikada nije razgovarao s Isusom?
  43. Zašto Sveti Duh nikada nije razgovarao s Ocem?
  44. Zašto se Sveti Duh manifestovao u formi goluba na Isusovom krštenju (Matej 3:16) ako je i sam bog? Zar to ne bi bilo direktno kršenje Božjeg Uputa o zabrani idolatrije i prikazivanja Božanstva materijalnim stvarima (2. Mojsijeva 20:4; 5. Mojsijeva 4:15-19)?
  45. Zašto Pavle kaže da postoji samo jedan Duh (Efescima 4:4), dok Biblija govori o „Duhu Božjem“, „Duhu Hristovom“ (Rimljanima 8:9), „Duhu Gospodnjem“? Da li je to zasebno biće ili Duh o kojem govori cijelo Sveto Pismo: „Bog… poslao Duh svog Sina“ (Galatima 4:6); duh putem kojeg Otac i Sin prebivaju u vjernima (Jovan 14:23; Efescima 2:18; Galatima 2:20; Filipljanima 1:19; 1. Petrova 1:11)?
  46. Koliko ima „svetih duhova“ ako je tačna dogma o trojstvu?
  47. Kako to da o „danu ili času“ Hristovog drugog dolaska „niko ne zna, ni anđeli na nebu ni Sin, već Otac“ (Marko 13:32)? Zašto nije spomenut Sveti Duh kao ravnopravni Bog koji bi takođe morao to znati?
  48. Zašto Sveto pismo naziva „antihristima“ one koje poriču doslovnog Oca i Sina (1. Jovanova 2:22-23; Juda 1:4)?
  49. Kako to da je Sin Božji jedino biće koje poznaje Oca (Luka 10:22)?
  50. Kako to da su Otac i Sin jedina božanska bića koja neko može mrziti (Jovan 15:23-24)?
  51. Kako to da su samo dva bića uključena u posredovanje za nas ako je prema dogmi o trojstvu Sveti Duh posrednik: „Jer jedan je Bog, i jedan je posrednik između Boga i ljudi, čovjek, Hristos Isus“ (1. Timoteju 2:5)?
  52. Zašto se u istom stihu (1. Timoteju 2:5) eksplicitno ističe da postoji „samo jedan Bog“ i zašto Isus nije makar nazvan „bogočovjekom“?
  53. Zašto „spasenje (dugujemo) našem Bogu, koji sjedi na prestolu, i Jagnjetu“ (Otkrivenje 7:10)? Zar Sveti Duh nema nikakve zasluge?
  54. Ako je Isus Hrist jedan od tri su-vječna boga, kako je mogao umrijeti na krstu i posvjedočiti za sebe da je „bio mrtav“ (Otkrivenje 1:18), ako znamo da je Bog jedini besmrtan (1. Timoteju 6:16)?
  55. Kako to da je Stefan u božanskom otkrivenju vidio na Nebu samo „Sina čovečijeg kako stoji s desne strane Bogu“ (Djela apostolska 7:56)? Gdje je nestao treći član?
  56. Kako to da ćemo biti samo „naslednici Božji, a sunaslednici Hristovi“ (Rimljanima 8:17)? Gdje je treći?
  57. Zašto o Hristu ne svjedoči i Sveti Duh, već samo Otac koji ga je poslao (Jovan 8:18)?
  58. Zašto Isus kaže „vjerujte u Boga, i u mene vjerujte“ (Jovan 14:1) ako postoji još jedan bog u kojega trebamo vjerovati?
  59. Zašto Jovan povezuje vjeru u Isusa Hrista Sina Božjeg sa zadobijanjem vječnog života (Jovan 20:31; 1. Jovanova 5:10-12) ako je Bog zapravo trojstvo tri su-vječna boga?
  60. Zašto Jovan kaže da pobjeđuje svijet onaj koji vjeruje da je Isus Sin Božji (1. Jovanova 5:5)?
  61. Zašto „antihrist“ poriče samo Oca i Sina (1. Jovanova 2:22,23) ako postoji i bog sveti duh?
  62. Zašto je pečat na čelima 144000 iz Otkrivenja 14,1 pečat Boga Oca a ne pečat Trojstva?
  63. Zašto spaseni na Nebu kažu da „spasenje (duguju) našem Bogu, koji sjedi na prestolu, i Jagnjetu“ (Otkrivenje 7:10)? Kako to da ne znaju za „treće lice božanstva“ i zahvale i njemu?
  64. Zašto u „kraljevstvu Hrista i Boga“ (Efescima 5:5) nema Svetog Duha?
  65. Zašto po realizaciji Plana spasenja na Božjem prestolu opet nema Svetog Duha, već je presto samo Božji i Jagnjetov / Hristov (Otkrivenje 22:1)?
  66. Zašto će se Sin „pokoriti Bogu“ po realizaciji Plana spasenja ako je su-jednaki bog (1. Korinćanima 15:27,28)?
  67. Zašto poštujemo samo Oca i Sina (Jovan 5:23)?
  68. Zašto apostol Jakov kaže za sebe da je „sluga Boga i Gospoda Isusa Hrista“ (Jakov 1:1)? Zar odbija da služi i trećem?
  69. Zašto Isus naglašava da je u jedinstvu samo sa Ocem (Jovan 10:30) ako postoji „trojedini Bog“?
  70. Zašto je Isus obećao učenicima i hrišćanima u svim narednim vjekovima da nas „neće ostaviti“ (Jovan 14:18) i da će biti „uvijek sa nama, sve do svršetka ovog doba“ (Matej 28:20) ako je Sveti Duh kao zasebno biće taj koji obavlja djelo osvjedočenja, tješenja i dr.?
  71. Kako to da Duh istine ne govori od sebe, već je Otac taj koji govori njemu šta da govori, a taj „On“ je Hrist (Jovan 8:28; 12:49; 14:10, 24 i 16:13)?
  72. Kako to da je kroz kompletnu Bibliju Bog Otac uvijek Izvor i najviši Autoritet od koga dolazi sve, a Sin Božji božanski kanal, kroz kojega je sve (Jovan 12:49; Jovan 14:10; Jovan 14:24, Jovan 8:28), bilo u fizičkoj ili duhovnoj manifestaciji, ako postoje tri su-jednaka ravnopravna boga (trećeg zapravo nigdje nema, dok kod pomenuta dva očito postoji jasna hijerarhija i domen djelovanja koji se nikada ne mijenja)?
  73. Ko je zapravo Isusa uskrsnuo iz groba, ako je Bog trojedini (vidi: Djela 2:24; 2:32; 3:15; 4:10; 5:30; 10:40; 13:30,33,34,37; 17:31; Rimljanima 4:24; 6:4; 10:9; 1. Korinćanima 6:14; 15:15; 2. Korinćanima 4:14; Galatima 1:1; Efescima 1:20; Kološanima 2:12; 1. Solunjanima 1:10; 1. Petrova 1:21)?
  74. Kako to da je Isus Hrist po uznesenju i preuzimanju ingerencija na Nebu (Matej 28:18) imao potrebu da mu Bog Otac daje otkrivenje (Otkrivenje 1:1) ako je i sam ravnopravni sveznajući bog?
  75. Ako je Isus su-vječni Bog sa Ocem, zašto je kazao Mariji Magdaleni da se vraća „svom Bogu i vašem Bogu“ (Jovan 20:17)?
  76. Zašto u Otkrivenju 3:12 Isus tri puta naziva svog Oca „moj Bog“? Da li na Nebu postoji samo jedan istinski Bog ili možda hijerarhija nižih i viših bogova? Kako se to uklapa u dogmu o „trojedinom bogu“ i tri „su-vječna“ i „su-jednaka“ bića?

Gornji tekst je preuzet sa stranice: www.religija.me

Danas u celom svetu postoji veliki broj manipulisanih prevoda Biblije, gde je značenje stihova kroz druge izraze decentno okrenuto u željenom pravcu. Kod nekih prevoda nedostaju čak i pojedini stihovi.

EGW je sama napisala, da Biblija sadrži i izmenjena mesta, bez da ih je eksplicitno navela:

  • „Videla sam da je Bog posebno vodio Bibliju; ipak dok je postojalo samo nekoliko kopija od nje, učeni ljudi su na nekim mestima promenili reči, misleći da tako prave Bibliju jasnijom, pri čemu su u stvarnosti mistifikovali to što je bilo jasno, prouzrokovajući da se to osloni na njihova utvrđena gledišta, koja su bila vođena tradicijom.“ {Ellen White: EW, p. 220.2, 1882}

Donja lista sadrži preporučene prevode Biblije koje su najbliži originalu i Textus Receptus koji je baza protestantskih prevoda korištenih od strane EGW:

Biblija – Novi Revidirani Prevod PDF DOWNLOAD CHM Format ONLINE

Biblija – Vuk Karadžić i Đura Daničić ONLINE

Varaždinska Biblija – Tomislav Ladan ONLINE

Biblija – Ivan Vrtarić – Stari Zavjet ONLINE

Biblija – Ivan Vrtarić – Novi Zavjet ONLINE

Biblija Sion – George Đuro Martinjak – Prevod King James Biblije – DOWNLOAD

King James Bible 1611 ONLINE

MEV Bible – Modern English – Textus Receptus ONLINE

Novi Zavet na Grčkom – Textus Receptus ONLINE

Biblija na različitim jezicima 1 ONLINE uz mogućnost istovremene usporedbe različitih prevoda

Biblija na različitim jezicima 2 ONLINE

U današnjem vremenu su skoro svi prevodi Biblije usklađeni sa Codex Siniaticus i Codex Vaticanus. Da li ova tendecija dolazi od strane Boga? Poreklo Codex Siniaticus, koji je pronađen na Sinaju, je bio grad Aleksandrija, tadašnji centar mistično-spritističkih (palih) hrišćana. 

Kroz drugačiju formulaciju nekih izraza je promenjeno značenje mnogih stihova, tako da je npr. istina da je Isus doslovni Božji Sin pregažena. Interesantna činjenica je da se ovaj Codex pojavio upravo 1844 godine, kada je Bog podigao Svoj poslednji narod i proroka Ellen White. Da li je to bilo slučajno?

Wecott i Hort su promenili King James Bible (1881 Novi Zavet i 1884 Stari Zavet) i uklonili staru protestansku bazu Codex Receptus, koju su zamenili sa Codex Siniaticus i sa Codex Vaticanus, koji od početka dvadesetog veka služe kao baza prevoda skoro svih Biblija. Nova verzija King James Bibel 1885 je označena sa Revised Version.

Teolog dr James R. White, vođa „Alpha i Omega Ministry“, je izneo sledeće činjenice o modernom prevodu “King James“ Biblije od Westcott-a i Hort-a: 

  • „Westcott i Hort koriste (Codex) Sinaiticus i Vaticanus da pripreme svoj Novi Zavet, rad koji uklanja tekst koji se koristi kod King James Bible, kasnije poznatog u naučnim studijama kao Textus Receptus.” {James R. White: The King James Only Controversy, p. 33}
  • „Mi vidimo rad Westcott-a i Hort-a na grčkom Novom Zavetu kao centralnu tačku napora da se KJV skine sa „prestola“ i da se njena baza grčki tekst Textus Receptus zameni.“ {James R. White: The King James Only Controversy, p. 99}

Da li su ovakve manipulacije Novog Zaveta od strane Wescott-a i Hort-a ostavile posledice? To nam najbolje objašnjava sama Wikipedia:

  • „Internacionalni komitet koji je napravio grčki Novi Zavet od United Bible Societies Greek New Testament, nije samo usvojio ediciju Westcott-a i Hort-a kao tekstualnu osnovu, nego je sledio i njihovu metodologiju…“ {Wikipedia: „The New Testament in the Original Greek“ }

Dali postoje dokazi, da Codex Siniaticus dolazi od druge strane?

Helena P. Blavatsky, osnivač Antropozofa i poznata spiritiskinja („slučajno“ baš iz vremena Ellen White) je na mnogim mestima otvoreno napisala da je njen „Bog“ sam Lucifer. 

Ona je vodila spiritističke seanse sa Westcott-om i Hort-om, kao i sa Charles Darvin-om. 

Ona je napisala da su Westcott i Hort istiniti učenici koji su omogućili uklanjanje „grešaka“ u King James Bibliji, i da je „istinita“ verzija Biblije na bazi Codex Sinaiticus i Codex Vaticanus otkrivenje 20 veka, koja je time postala puno „razumljivija“, pošto je stara protestantska verzija od KJV bila „nekompatibilna“ sa kodeksom iz Aleksandrije.

U njenom tekstu isto tako stoje reči, da su samo okultisti bili u stanju da „spasu“ (tj. ubace) „ispravnu“ formu Biblije, i da je kroz novi prevod uklonjena veza sa starom King James Bibel, koja je samo donosila „haos“ starih prevodioca.

Nažalost upravo današnji teolozi koriste taj novootkriveni Codex Siniaticus  spiritističkog porekla kao „dokaz“, da je Isus samo „simbolično“ jedinorodni Sin.

Isto tako je interesantan pristup u kontestu fraze „u skladu sa Biblijom“ pri argumentaciji Trojstva u našoj crkvi. U Bibliji NE POSTOJI reč Trojstvo, niti postoji opis „Boga“ koji se manifestuje na tri načina ili opis tri „Boga“ koji se manifestuju u jednom Bogu, niti reč „Bog“ Sveti Duh, nego upravno suprotno, Božji (Očev) Duh i Isusov Duh. Zato je upravo neshvatljiva tvrdnja da su takve nauke kompatibilne sa Biblijom.

Činjenica je da su Trojstvo i lažni Bog Sveti Duh uneti u hrišćanstvo TEK 325. a definitivno potvrđeni tek 381. godine, što čak i Katolici priznaju, a da je u Adventizmu „Bog“ Sveti Duh u visokom stilu ušao u crkvu tek 1931. godine. Interesantno je da se ta činjenica objavljuje u našoj crkvi, nego upravo suprotno, gde se iznose samo stavovi nekoliko vođa tadašnjeg omega otpada kao „dokazi“ da smo mi i ranije verovali u „ispravnu formu“ Trojstva.

Neshvatljiva činjenica je, da smo 1844. izlaskom iz Vavilona ostavili nedelju i Trojstvo palih crkava, a da smo onda posle toga ponovo „shvatili“ „dublju“ istinu da je Trojstvo palog hrišćanstva „prava istina“. Time smo se ponovo vratili u Vavilon i kao logična posledica došli u ekumenske krugove. Tvrdnja da smo samo „gosti i posmatrači“ su besmislene, jer je upravo naša crkva jedna od najaktivnijih i najprisutnijih 10 crkava u tim krugovima!

Ogromna je zaslepljenost većine poslednjeg Božjeg naroda na svim nivoima. Ali i to je EGW najavila.

Ali da nije tako, onda Biblija ne bi bila istinita, jer i ona vrlo jasno opisuje potpuni otpad Laodikeje. U poslednjoj fazi današnjeg otpada je Ellen White decentno uklonjena kao prorok poslednjih dana, i stavljena u fioku „tadašnje“ istine. Po takvim gledištima je i Otkrivenje netačno, jer ono JASNO opisuje poslednji Božji narod koji drži subotu i prvi put nakon apostolske crkva ima Isusovo svedočanstvo tj. DUH PROROŠTVA!

Kakav uticaj imaju različiti prevodi Biblije na značenje stihova?

Jovan 1,1:

Šta ovaj stih govori o imenu ´REČ`?

Jovan 1,1 prevod Vuk-a Karadžić-a:

  • „U početku beše Reč, i Reč beše u Bogu, i Bog beše Reč. Ona beše u početku u Boga.“

Jedan precizniji nemački prevod Biblije od Ludwig Albrecht-a govori sledeće:

  • „Im Anfang war bereits das Wort; das Wort war eng vereint mit Gott, ja göttliches Wesen  hatte das Wort. Denn es ist vorzeitig und ewig. Dies war im Anfang eng vereint mit Gott.“ {Johannes 1,1.2} Ludwig Albrecht
  • “U početku već beše Reč, i Reč λογος beše usko povezana sa [τονBogom θεον, i Reč beše Božansko Biće θεοζ. Jer je pre vremena i večna. Ona je na POČETKU bila usko povezana sa Bogom.“ {Jovan 1,1.2} Ludwig Albrecht

U originalnom stihu na starogrčkom jeziku samo pored imena Bog θεον (Otac) u nomitativnoj formi stoji dodatna reč ´τον´ (jedan tj. jedini ili taj). Kod Isusa (Reč) sa druge strane Njegovo Božansko ime stoji u akuzativnoj formi grčkog jezika θεοζ, čime je jasnije prepoznatljivo, da je u tom slučaju precizniji prevod ´Božansko Biće´. Pošto je Isusova Božanska titula u akuzativnom padežu, a isključivo Očevo ime u nominativnoj formi sa dodatkom τον, one definitivno ne poseduju isto značenje, nego dodatno naglašavaju različitost položaja Oca i Sina, iako Obojica nose Božansku prirodu.

Bog (Otac) θεον                                           

Božansko Biće (Isus) θεοζ  

A upravo ti manje precizni prevodi, u kojima za Reč tj. Isusa stoji da je Bog umesto da je Božansko Biće, služe kao „dokaz“ nauke o Trojstvu. Pored toga dolazi do tvrdnje, da Isus nema početak, iako u ovom stihu stoji reč „početak“! Samo Bog Otac kao večni Bog nema početak! Isus kao Njegov doslovni Sin ima početak iako je i On isto tako Božansko Biće. Tvrdnje da Isus nema početak su neophodne za nauku o Trojstvu, jer ona sadrži učenje o tri  jednaka Boga bez početka. Ali čak i ovaj inače dobar nemački prevod od Ludwig Albrecht-a nažalost ne sadrži i prevod člana τον, iako se on u originalnom grčkom tekstu nalazi pored imena Bog: τον θεον

Kompletan  stih na starogrčkom:

na εν  

početku αρχη 

beše ην 

jedna ο 

Reč (Isus) λογοζ 

i ϰαι 

jedna ο 

Reč (Isus) λογοζ 

beše ην 

kod προζ 

TOG ili  jedinog τον   

Boga  (Oca) Theon θεον     

i ϰαι 

Božansko Biće  (Isus) Theo θεοζ                                       

beše ην 

(ta) jedna ο 

Reč λογοζ 

Matej 28,19:

Krštenje u ime ´Oca, Sina i svetog Duha´?

  • „Idite dakle i naučite sve narode krsteći ih va ime Oca i Sina i svetoga Duha.“ {Matej 28,19}

Ovaj stih je dodat kasnije, da bi se podržalo verovanje u Trojstvo i njegovo uvođenje. Mi znamo sledeće činjenice: Trojstvo je, pored zagrobnog života, bilo osnova velikog broja paganskih religija. Car Konstantin je na koncilu 325. godine u Nikeji naredio da se sastavi ekumenska Biblija zarad ujedinjenja neznabožaca i palih hrišćana. Taj zadatak je dao biskupu Euzebiju Cezarejskom. To je bila potpuna implementacija paganstva kojeg je Inicijat Origen pokušao već ranije, ali bez uspreha. Interesantna činjenica je da je Biskup Euzebije taj isti stih u svojim delima pre 325. godine na 17 mesta citirao na drugi način, i to da je Isus rekao: 

  • „Sa jednom rečju i glasom On je rekao Svojim učenicima: „Idite dakle i naučite sve narode u Moje ime da se drže svega onoga što sam vam zapovedio.“ {Eusebius: Proof of the Gospel, Book III, ch 6, 132 (a), p. 152}
  • „Ali dok su Isusovi učenici po svoj prilici bili da svaki govori ovako, ili misli onako, Gospod je rešio njihove poteškoće kroz davanje jedne izjave, govoreći da trebaju da pobede ´u Moje ime´. A moć u Njegovom imenu je bila tako velika, da je apostol rekao: “Zato i Bog Njega povisi, i darova Mu ime koje je veće od svakoga imena Da se u ime Isusovo pokloni svako koleno onih koji su na nebu i na zemlji i pod zemljom.“ On im je pokazao od mase skrivenu vrlinu moći u Njegovom imenu kada je rekao Svojim učenicima: „Idite dakle i naučite sve narode u Moje ime.“ On je isto najpreciznije najavio budućnost kada je rekao: „I propovediće se ovo jevanđelje o carstvu po svemu svetu za svedočanstvo svim narodima.“ {Eusebius: Proof of the Gospel, Book III, ch. 7, 136 (a-d), p. 157}
  • „Koji im je rekao: „Idite dakle i naučite sve narode u Moje ime.“ {Eusebius: Proof of the Gospel, Book III, Chapter 7, 138 (c), p. 159}
  • „Oslanjajući se na Hristovu silu, Koji im je rekao: „Idite dakle i naučite sve narode u Moje ime.“ {Eusebius: Book III of his History, Chapter 5, Section 2, (about the Jewish persecution of early Christians)}
  • „Nakon Svoje pobede nad smrću, On je rekao Svojim učenicima, i ispunio to kroz događaj, govoreći im, „Idite dakle i naučite sve narode u Moje ime.“ {Eusebius: Oration in Praise of Emperor Constantine, Chapter 16, Section 8}

Iz tog razloga nije čudno da je 325. godine, kada je u Nikeji uvedeno Trojstvo, Euzebije momentalno promenio način „izražavanja“, tako da u njegovih 5 dela nakon toga stoji samo današnja forma tog stiha. Cela Biblija poznaje samo krštenje ´u ime Isusa´. Pošto prava Božja reč sigurno sebi ne suproti, a jedan stih Matej 28,19 direktno suproti svim ostalim stihovima, to predstavlja najjači dokaz jednog falsifikata! Jedna konstelacija ukida drugu, i obe Konstelacije nisu moguće istovremeno. Bog nikada ne suproti Sam Sebi! Dole možemo pročitati ostale stihove iz Novog Zaveta o krštenju:

  • „A kad to čuše, krstiše se u ime Gospoda Isusa. A kad Pavle metnu ruke na njih, siđe Duh sveti na njih, i govoraše jezike i proricahu.“ {Dela Apostolska 19,5.6}
  • „Kad pak verovaše Filipu koji propovedaše jevanđelje o carstvu Božijemu, i o imenu Isusa Hrista, krštavahu se i ljudi i žene.“ {Dela Apostolska 8,12}
  • „Koji sišavši pomoliše se Bogu za njih da prime Duha svetoga; Jer još ni na jednoga ne beše došao, nego bijahu samo kršteni u ime Gospoda Isusa. Tada apostoli metnuše ruke na njih, i oni primiše Duha svetoga.“ {Dela Apostolska 8,15-17}
  • „I zapovedi im da se krste u ime Isusa Hrista.„ {Dela Apostolska 10,48}
  • „Jer koji se god u Hrista krstiste, u Hrista se obukoste.“{Galatima 3,27}
  • „Eda li se Hristos razdeli? Eda li se Pavle razape za vas? Ili se u ime Pavlovo (umesto Hristovo) krstiste?“ {1. Korinćanima 1,13}

Čije ime prizivamo da bi se pri krštenju oprali od greha? Trojstvo?

  • „I sad šta oklevaš? Ustani i krsti se, i operi se od greha svojih, prizvavši ime Gospoda Isusa.„ {Dela Apostolska 22,16}
  • „A Petar im reče: pokajte se, i da se krstite svaki od vas u ime Isusa Hrista za oproštenje greha; i primićete dar svetoga Duha;“ {Dela Apostolska 2,38}

Da li pod celim nebom postoji drugo ime osim Isusovog koje nas može spasti?

  • „Jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima kojim bi se mi mogli spasti.“ {Dela Apostolska 4,12}
  • „Koji uzveruje i pokrsti se, spašće se; a ko ne veruje osudiće se.“ {Marko 16,16}

Zašto ipak dolaze tvrdnje da se krštenje ne dešava samo u Isusovo ime? U stvari, krštenje i potapanje u vodu je simbol samo Njegove, a ne trojstvene smrti, Njegovog ležanja u grobu i Njegovog vaskrsenja. Samo Isus je umro za nas, a ne Trojstvo. Krštenjem mi pokazujemo prihvatanje Njegove žrtve za nas, i time postajemo Hrišćani. Apostol Pavle naglašava jasno, da se krštavamo samo u Isusovo ime, i da je to povezano sa Isusovom žrtvom za nas:

  • „Ili ne znate da svi koji se krstismo u Isusa Hrista, u smrt Njegovu krstismo se? Tako se s Njim pogrebosmo krštenjem u smrt da kao što usta Hristos iz mrtvih slavom Očinom, tako i mi u novom životu da hodimo. Jer kad smo jednaki s Njim jednakom smrću, bićemo i vaskrsenjem.“ {Rimljanima 6,3}
  • Zakopavši se s Njim krštenjem, u kojemu s Njim i ustaste verom sile Boga Koji Ga vaskrsnu iz mrtvih.“ {Kološanima 2,12}

Donji isečak iz Shem Tob’s MSS Hebrew Matthew Gospel, Matej 28. glava, dolazi iz knjige dr George Howard-a, specijaliste za jevrejski jezik. Taj Manuskript se u originalu nalazi u Jewish Theological Seminary of America u Njujorku. On je sačuvan od strane Jevreja iz prvog veka, a pronađen je u 14. Veku. U 14. veku nije postojala diskusija o Trojstvu da bi bio potreban falsifikat, a u tom starom originalnom manuskriptu Matejevog evanđelja, u stihu 28,19 ne stoji trinitarijanska formula! Kako potvrđuju i najstarije crkvene vođe pre Konstantina, Matej je svoje jevanđelje pisao na svom Jevrejskom jeziku, a ne na njemu stranom Grčkom, kako se danas od strane mnogih tvrdi, u pokušaju da se potru dokazi istine:

  • “Matej je među Jevrejima istovremeno širio i napisano evanđelje na njihovom jeziku dok su Petar i Pavle propovedali u Rimu i postavljali temelje crkvi.“ {Irenaeus (2. vek): Against Heresies. 3.1.1}

17.When they saw him they worshipped him, but there were some of them who doubted him.

18.Jesus drew near to them and said to them: To me has been given all power in heaven and earth.

19.Go

20.and (teach) them to carry out all the things which I have commanded you forever.

Stihovi 19.20: „Idi i nauči ih da iznesu sve stvari, što sam ti zauvek zapovedio.“

Umesto toga u današnjoj Bibliji stoji, da Apostoli trebaju da krštavaju sve u ime Oca, Sina i svetoga Duha, što suproti celom ostatku Biblije, u kojoj su Apostoli bez izuzetka krštavali isključivo u ime Isusa! A istinita Biblija siguno ne suproti sebi. I sama Katolička crkva, koja se ne stidi ni promene subote već to naglašava, priznaje činjenicu (kao Wikipedia i druge enciklopedijeo) o izmeni Mateja 28,19:

  • “Osnovna forma (Matej 28,19) naše profesije u veri u vezi ceremonije krštenja je uzela oblik u toku drugog i trećeg veka (radi se samo o imenu jer je poškropljavanje došlo puno kasnije). Koliko daleko je mesto porekla (tog stiha) poznato, taj tekst (trinitarska promena Matej-a 28,19) je došao iz grada Rima.“ {Joseph Ratzinger (pope Benedict XVI): Introduction to Christianity, 1968 edition, pp. 82, 83.}
  • „Formula krštenja je promenjena od imena Isusa Hrista ka rečima Otac, Sin i sveti Duh od Katoličke crkve u drugom veku.“ {The Catholic Encyclopedia, II, p. 263}
  • „Odlomci iz Dela Apostolskih ili Poslanica svetog Pavla. Ti odlomci izgleda ukazuju na to da je najranija forma krštenja bila u ime Gospoda.“ „Da li je moguće pomiriti te činjenice sa verom da je Isus zapovedio Svojim učenicima da krštavaju u trinitarnoj formi? Da je Isus stvarno dao takvo naređenje, sigurno je da bi Apostolska crkva to sledila, i morali bi smo imati tragove poslušnosti tome u Novom Zavetu. Ali ni jedan trag nikad nije pronađen. Jedino objašnjenje te tišine, kroz gledište antitradicionalizma, je da je kratka Hristološka formula (Isusovo ime) bila original, a da je duga trinitarna formula bila kasniji razvoj.“ {The Catholic University of America in Washington, D. C. 1923, New Testament Studies Number 5: The Lord’s Command To Baptize An Historical Critical Investigation. By Bernard Henry Cuneo page 27}
  • „Krštenje je bilo promenjeno od Isusovog imena ka imenu Oca, Sina i svetoga Duha u drugom veku.“ {Britannica Encyclopedia, 11th Edition, Volume 3, page 365}

Ove neoborive činjenice pobornici Trojstva ponovo odbacuju argumentom pokazujući dela od dva-tri biskupa mnogo pre Nikejskog sabora, u kojima ovaj stih stoji u modernoj formi. Ovom metodom bi mogli  dokazati da su Adventisti verovali u istočnjačku verziju svetog Duha po dr Kellogg-u, ili da su apokrifi ispravna nauka! Otpad nikada ne dolazi iznenada. Ako su gore pomenuti biskupi zastupali tadašnje verovanje, zašto je na Nikeji većina prisutnih biskupa imala arijansko verovanje i odbijala Trojstvo? Zašto je ono uz velike napore potpuno prošlo tek kasnije 381. godine u Konstantinopolju? Zašto prof. Prescott 1919. nije mogao probiti nauku o Trojstvu ako smo u to već verovali?  Naišao je na protivljenje od strane većine teološkog vođstva Generalne Konferencije.

Šta je Ellen White napisala u retkom originalu u čije ime se krštavamo?

  • Ali uz jasnije svetlo, radosno su prihvatili Isusa kao svojeg Otkupitelja i tada je došlo i do promene u njihovim obavezama. Primanjem čistije vere došlo je i do odgovarajuće promene u njihovom životu. Kao zalog ove promjene i priznanja vere u Hrista, oni su se krstili u Isusovo ime.“ {Ellen White Tha Acts of the Apostles, p. 285}
  • „Poslije divnog otkrivenja svetog Duha na dan Duhova Petar je pozvao narod na pokajanje i krštenje u ime Hristovo, za oproštenje greha i rekao je: Primićete dar svetog Duha…..“ {Ellen White: Acts 2,38.39 and GC ix.2}
  • „A kad to čuše, krstiše se u ime Gospoda Isusa.“ {Dela Apostolska 19,5} 
  • „A Petar im reče: pokajte se, i da se krstite svaki od vas u ime Isusa Hrista za oproštenje grijeha; i primićete dar svetoga Duha.“ {Dela Apostolska 2,38}

Nijedan stih niti citat Božjeg Proroka ne može da suproti drugim stihovima i citatima, jer onda ne potiču od Boga! A ako samo jedan stih kao Matej 28,19 suproti celoj Bibliji, onda definitivno nije original. To što kod Ellen White stoji beznačajan broj originalnih citata znači samo da je neprijatelj imao veći uspeh u uklanjanju njenih originala i umetanje svemu suprotnih falsifikata! Postoje mnogi dokazi o tome koliko je citata izbačeno iz njenih knjiga, a koliko uneto od strane infiltriranih slugu druge strane. Pošto to ne sme da nas obeshrabri da ostavimo Bibliju i Duh Proroštva, najosnovniji kriterijum je da uz molitvu prepoznamo da li je neki stih ili citat zaista originalan, tj. da li se on uklapa i slaže sa svim ostalim iz Biblije i Duha Proroštva. Poruka u Mateju 28,19 je primer disharmonije sa SVIM ostalim stihovima o krštenju u Bibliji. Sama Ellen White takođe poručuje da falsifikat njenih citata i svedočanstava postoji:

  • „Bez obzira šta bi došlo kao falisifikat mojih svedočanstava, to se dešava kroz ljude koji sebe smatraju autorizovanim, ali ne poznaju Boga“ {Ellen White: 1SM, p. 73, Ms 4, 1883}
  • „Sotona je radio na ljudskom razmišljenju, i radiće i dalje na tome da kroz falsifikate uništi veru.“ {Ellen White: 1SM, p. 57.3}
  • “Ako Svedočanstva (spisi) nisu u harmoniji sa Božjom reči, onda ih odbacite (p.p: jer su falsifikat).“ {Ellen White: 5T, p. 691}

U glavama 47-57 ćemo videti mnoge dokaze o falsifikatima, u koje posebno spadaju malobrojni citati sa izrazom „nebeski Trio“, „tri nebeske Sile“ itd.

1. Jovanova 5,7:

Comma Johanneum

  • „Jer je Troje što svedoči na nebu: Otac, Reč, i sveti Duh; i ovo je Troje Jedno.“ {1. Jovanova 5,7} 

Kao i kod drugih pitanja, mnogi stih iz 1. Jovanove 5,7 uzimaju u obzir kao dokaz , gde je i sama katolička crkva morala priznati da ga je naknadno dodala. Vulgata već od 1979. više ne sadrži ovaj tekst, tako da je i naša crkva morala ovaj tekst priznati kao falsifikat: 

  • „´Jer je Troje´. Jevrejska praksa, bazirana na 5. knjizi Mojsijevoj 17,6; 19,5; itd. demantuje konzistentnost svedočanstva od dva ili tri svedoka pre nego što je delovanje bilo preduzeto kao siguran pravni spor. Jovan ovde citira tri Svedoka kao podršku Božanstva Gospoda (1. Jovanova 5,5; 6,8) šta njegove čitaoce osvedočava o istinitosti njegove izjave. Dokaz tekstualnog ispitivanja potvrđuje nepostojanje reči: „na nebu, Otac, Reč i sveti Duh; i ovo Troje je Jedno. I Troje je što svedoči na zemlji“. Pravi rezultati čitanja 7. i 8. stiha su ono što sledi: „Jer je Troje što svedoči na nebu: duh, i voda, i krv; i troje je zajedno“. Pasaž dodat u KJV nije Grčki manuskript stariji od 15. ili 16. veka. Sporne reči su našle svoj put u KJV preko Grčkog teksta od Erazma Roterdamskog. Rečeno je da je Erazmo nudio da uključi te sporne reči u svoj Grčki Novi Zavet ako bi bio pronađen jedan Grčki manuskript u kojem se one nalaze. Biblioteka u Dublin-u je napravila takav manuskript (poznat kao 34), i Erazmo je stavio taj pasaž u svoj tekst. Danas se veruje da su kasnije edicije Vulgate preuzele taj pasaž kroz „grešku jednog pisara, koji je ubacio jedan egzogeni marginalan komentar u Biblijski tekst koji je kopirao. Ove sporne reči su korištene široko kao podrška doktrine o Trojstvu, ali kod ovako neoborivog dokaza protiv njegove autentičnosti, njegova podrška je bezvredna i ne treba da bude korišćena. Uprkos njegovoj prisutnosti u Vulgati, katoličkom komentaru Svetog Pisma, on slobodno nestaje gledajući sledeće reči: „Sada se generalno drži da je ovaj pasaž, nazvan Comma Johanneum, jedno „objašnjenje“ koje se uvuklo u tekst Old Latin i Vulgate jednog ranijeg datuma, ali on je našao svoj put u Grčki tekst tek u 15. i 16. veku.“ {Thomas Nelson and Sons, 1951, p. 1186} emphasis supplied.“ {The Seventh Day Adventist Bible Commentary – Vol 7. p. 675 – 1962 edition emphasis supplied} i {Biblijska pouka 2009. treće izdanje 26. Avgust}

Naša subotna pouka iz 2009. kaže sledeće:

  • “U nekim izdanjima Biblije reči “Jer je troje što svedoči na nebu; Otac, Reč, i sveti Duh; i ovo je Troje jedno. I Troje je što svedoči na zemlji” su reči koje nalazimo u 1. Jovanovoj 5,7.8. Problem je u tome što se one nalaze u kasnijim izdanjima, dok u originalnim rukopisima ne postoje.” {Sabbath school lesson, 26. August 2009.}

Ako se neki zvanični stav u našoj crkvi u odbrani Trojstva ne uklapa, onda se stavlja na stranu. Tako je i Ted Wilson na skupu GK citirao taj stih u trojstvenoj formi, iako dobro zna da taj stih nije original! Sa druge strane, ne spominje se stara Luterova Biblija iz 1545. godine, i činjenice da da ona nije sadržala ovaj lažan tekst, koji je u nju ubačen tek 1581. godine. Nakon Luterove smrti, a pre 1611. godine, kada je prvi put je izdat najbolji prevod Old King James Bible, koji je nažalost preuzeo taj stih iz 1581. Originalna Luterova Biblija iz 1545 godine ne sadrži te falsifikovane reči, nego samo Duh i Voda i Krv umesto nabrajanja Trojstva.

  • „Jer su tri koji svedoče na zemlji‚ Duh i Voda i Krv.“ „Denn drey sind die da zeugen auff Erden / Der Geist vnd das Wasser / vnd das Blut / “ {1. Jovanova 5,7} (Luther Bibel, Original iz 1545. godine)

Ovi stihovi se odnose na Hristovu žrtvu na ovoj Zemlji a ne na Trojstvo!  Tu Jovan ponavlja ono što je zapisao i u Evanđelju:

  • „Nego jedan od vojnika probode Mu rebra kopljem; i odmah iziđe krv i voda.“ {Jovan 19,34} 

Katolički humanista i teolog Desiderius Erasmus iz Roterdama je Comma Johanneum sa tim promenjenim rečima po prvi put 1516. godine umetnuo u posvećen Novi Zavet pape Lava X. Navodno zato što su se iznenada pojavili rukopisi od „grčkih izbeglica“ iz Konsantinopolja. Metodom paleografije utvrđeno je da ovi rukopisi (Minuscule 61 – Codex Montfortianus) datiraju iz 16 veka! To je bio prvi grčki rukopis koji je sadržio Comma Johanneum u 1. Jovanovoj 5,7.8. Svi ostali rukopisi sa tim stihom su se posle toga naprasno pojavili. 

Kao argument za njih se navodi da je: „iako je tačno da mnogobrojni rukopisi ne sadrže ovaj stih – to nije dokaz falsifikata“. Slično se ponašaju i Evolucionisti, koji ne traže iskreno istinu već očajnički prepravljaju dokaze u korist njihovoj pretpostavci. Uprkos svemu, u međuvremenu je iz većine svetskih prevoda uklonjen izraz Comma Johanneum i vraćena stara istinita forma, jer je pritisak dokaza u javnosti postao prejak.

Gornji tekst predstavlja isečak iz donje knjige, u kojoj se svi citati od Ellen White nalaze paralelno i na engleskom jeziku:

Adventisti – Prva Zapovest ILI Trojstvo – Goran Šušljić 283 stranice DOWNLOAD PDF

Završna faza otpada i prva zapovest – Goran Šušljić 4 stranice DOWNLOAD PDF

Velika Borba izmedju Hrista i Sotone 1884 – Ellen White 193 stranice DOWNLOAD PDF

Deutsch:

Adventisten – Erstes Gebot ODER Dreieinigkeit Goran Šušljić 316 Seiten DOWNLOAD PDF

Die letzte Phase des Abfalls und das erste Gebot Goran Šušljić 4 Seiten DOWNLOAD PDF

English:

Adventism – First Commandment OR The Trinity – English + Srpsko-Hrvatski – Goran Šušljić 68 Pages DOWNLOAD PDF – First 30 Chapter translated into English + (complete) latest version in Serbo-Croatian language

Adventism – First Commandment OR The Trinity – English + Deutsch – Goran Šušljić 68 Pages DOWNLOAD PDF – First 30 Chapter translated into English + (complete) latest version in German language

Kontakt: Goran Šušljić 

eMail:  goran.susljic@googlemail.com

Homepage: SRPSKO-HRVATSKI  www.advent31.rs

Homepage: DEUTSCH-NEMAČKI www.advent31.de